Zbog lakšeg pristupa južnim, s pučinom suočenim padinama 1976. g. iz Potomja je probijen 400 m. dug tunel. Dok tunel još nije bio izgrađen ljudi su išli preko brda kako bi obrađivali vinovu lozu, masline i ostalo. Tada se teret (alat, grožđe, ostali plodovi...) nije mogao lako prenijeti ručno. U tim poslovima su pomagali magarci i mazge. Ti poslovi su bili veoma teški za ljude i za životinje, zato je bilo uobičajno na povratku u Potomje stati na vrhu brda. Na tom mjestu još i danas stoji kameni križ koji su Potomjani izgradili.

Smješteno u zapadnom dijelu vinorodnoga područja Dingač, Potomje je središte proizvodnje najboljih crnih vina Hrvatske(Dingač, Postup, Plavac). Stanovništvo se bavi uzgojem vinove loze, poljodjelstvom i proizvodnjom čuvenih vina zaštićenog geografskog podrijetla.

Početkom 19. st. na sceni Europe pojavljuje se Napoleon, što bitno utječe i na povijest Dubrovnika. Dana 26. svibnja 1806. u Dubrovnik ulazi vojska francuskog generala Lauristona, koja okupira Grad, a 31. siječnja 1808. maršal Auguste Frederic Louis Viesse de Marmont ukida Dubrovačku Republiku, unatoč protivljenju vlasti Republike. Nakon propasti Napoleona, na Bečkom kongresu 1815. dubrovački diplomati pokušavaju obnoviti Republiku, no ne uspijevaju zbog austrijskih težnji za širenjem teritorija. Pod vodstvom Điva Natalija Dubrovčani dižu bunu 1813. i oslobađaju se strane vlasti, ali za nekoliko mjeseci austrijska vojska ulazi u Grad i prekida pobunu.

U početku rimske vladavine Narona je bila conventus civium Romanorum (zajednica rimskih građana), te municipij (općina s nepotpunim rimskim građanskim pravom). Narona je postala rimska kolonija (Colonia Iulia Narona), dakle s punim rimskim građanskim pravom, možda u doba Cezara u 1. st. pr. Kr. Njome su upravljali quattuorviri (vijeće četvorice), pa duoviri (kolegij dvojice), birani iz redova gradskoga vijeća (ordo decurionum). U središtu grada podiže se trg (forum) s javnim građevinama – hram, kurija i dr., dok je amfiteatar vjerojatno bio izvan grada. Narona je u provinciji Dalmaciji bila Conventus

Vožnja uskim kanalimai rukavcima Neretve u tradicionalnoj neretvanskoj lađi je jedinstveni doživljaj koji Vam pruža osjećaj nirvane. U toj se lađi rađalo, vjenčavalo i umiralo.

​

Početke je počeo Pavo Jerković Villa Neretva
Neretvanska lađa je značila život, a danas je ponos i neizbrisivi trag tradicije koji iznova oduševljava svakog dragog posjetitelja naše doline. Lađom će upravljati domaćin koji će vam dočarati život u Neretvi, pokazati kako Neretvani love ribu i uzgajaju agrume kao simbole Neretve (mandarine, smokve, grožđe). Otkriti će vam male tajne nadaleko poznatih neretvanskih delicija, nazdraviti bukarom neretvanskog vina i naravno zapjevati. U tom savršenom labirintu neretvanskih kanala okićenih prekrasnim lopočima kriju se staništa jedinstvenih primjeraka ptica zamaskirana šašom i trskom i na kraju tajna potopljenog grada, jezero Kuti. Na posljetku mora se priznati da nijedna riječ ne može opisati ono što čovjek osjeti u ovoj avanturi koja za svakoga osigura prostor za otkrivanje još uvijek neotkrivenih ljepota.